NOVO

Uvoz otpada

Zašto Srbija mora da uvozi "smeće" iz Evrope? Naša industrija strepi od nestašice sirovine koja menja skupa goriva U uslovima energetske krize, koja dešavanjima na Bliskom istoku dobija dramatične razmere,korišćenje otpada kao energenta, dobija sve više na značaju,...

Kako se tretira nereciklabilni otpad da postane alternativno gorivo?

Dok se svet, kao i Srbija suočava sa sve većim količinama otpada, rešenje za one materijale koje ne možemo klasično reciklirati leži u tehnologiji koja ih pretvara u alternativna goriva. Umesto da decenijama trune na deponijama, otpad poput ostataka plastike, papira i...

Ceh zelene tranzicije 27 milijardi evra: Nova EU taksa već pogađa srpske izvoznike, a kazne će se tek meriti u stotinama miliona

Ceh zelene tranzicije 27 milijardi evra: Nova EU taksa već pogađa srpske izvoznike, a kazne će se tek meriti u stotinama miliona Energetska tranzicija je ključna za budućnost Srbije jer se suočavamo se zastarelim energetskim sistemima i manjkom sredstava za njihovu...

Srpski vazduh je „bolestan“, a leka ima: Osam gradova u najgoroj kategoriji

Iako su bolesti povezane sa zagađenjem vazduha u 2021. odnele ukupno 17.140 ljudi u Srbiji, koliko je evidentirala Evropska agencije za zaštitu životne sredine (EEA), u 2023. je taj broj smanjen na 11.000. Ono što nije smanjeno, bar po podacima Agencije za zaštitu...

Kad jestivo ulje postane pogonsko gorivo

Zašto su alternativna goriva noseći stub održive mobinosti, evo koje vrste su najbolje Aktuelna geopolitička, energetska i ekonomska kriza se međusobno prožimaju, pa je zelena agenda njihova tačka preseka. Potrošnja energije je na rekordnim nivoima, zagađenje i...

Zakon postoji 20 godina, ali se ne primenjuje: 163 velika zagađivača u Srbiji posluju bez integrisane dozvole

Iako je Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja u Srbiji donet još 2004. godine kako bi domaća privreda bila konkurentna na međunarodnom tržištu, a prirodni resursi vazduh, voda i zemljište, zaštitili, njegova primena nije u potpunosti zaživela. Zbog...

Novi talas ekološke odgovornosti: Građani menjaju stare navike

Početkom dvehiljaditih godina ekološki problemi nisu bili u fokusu javnostii. Zaštita životne sredine uglavnom se posmatrala kao tema rezervisana za stručnjake i državne institucije, dok su građani retko prepoznavali sopstvenu ulogu u tom procesu. Prvi pomaci počinju...

Od deponije do izvora toplote: Benefiti za lokalne zajednice

Stvaranje otpada je neminovna pojava u svakodnevnom životu i inudstrijskim procesima. Konzumerizam je doprineo rekordnom povećanju smeća, koje je jedan od najvećih zagađivača na planeti. Zbog toga se deponije vide kao pretnja, ali nauka je dokazala da to ne mora da...

Kako srpski gradovi da pozelene: grejanje i zelena toplotna energija

U ovo izazovno vreme, kada su štednja i energetika najvažnije reči, traže se alternative za proizvodnju struje i goriva. Prioritet je da ti novi modeli budu što čistiji. Jedan od načina da se čuva sredina, zaradi, a time i utiče na proizvodnju jeste otpad. Još od...

Evropa za ovim plače: Blago koje je Srbija zakopala i ne zna da iskoristi

Za razliku od sveta, gde su pepeo i šljaka od proizvodnje struje u termoelektranama, tražena roba za cirkularnu zelenu gradnju, u Srbiji to nije slučaj, pa umesto u zgradama i putevima završavaju kao otpad. Zbog tog paradoksa, prema proceni stručnjaka, blizu 700...

Brisel menja pravila, a kompanije ulaze u zonu neizvesnosti: Ko je obuhvaćen CBAM taksama?

Iako je od 1. januara 2026. godine, počela puna primena Evropskog mehanizma za prilagođavanje emisije ugljenika na granicama (CBAM), čini se da pravi recept za njegovu primenu još uvek od strane Brisela nije nađen već se definisana pravila menjaju. Tako su ona...

Nije samo papir, karton i plastika – šta se sve može spaljivati u spalionicama otpada i kako se bezbedno može tretirati

Kada se u javnosti pomene spaljivanje otpada, prva asocijacija je obično dim koji kulja sa deponija, neprijatan miris i slika procesa koji deluje prljavo i haotično. U stvarnosti, ono što se dešava u modernim spalionicama nema veze sa tim prizorom. Termalni tretman...

Mesto u Srbiji koje bi moglo trajno da reši problem gomilanja smeća i zagađenja

Čačak ima šanse da, posle Beograda, postane drugi grad u Srbiji koji će dobiti spalionicu komunalnog otpada. Gradske vlasti najavile su izgradnju ovog postrojenja kao potencijalno rešenje za problem deponovanja otpada koji već godinama muči grad.

Na ovaj način, smatraju gradske vlasti, tretmanom otpada dobila bi se energija, smanjilo zagađenje, a pošto nema deponovanja smeća, ne bi bilo ni troškova za upravljanje otpadom.

Povod za najavu bio je požar na regionalnoj deponiji „Duboko“ kod Užica. Otpad iz Čačka koji je administrativni centar i najveći grad Moravičkog okruga, i dalje se odlaže na Transfer stanici koja za to nije predviđena, jer na „Duboku“ još uvek ne može.

Zbog svega toga, sav komunalni otpad iz Čačka, prema rečima gradonačelnika Miluna Todorovića, prevozi se na deponiju u Kragujevcu. Tako će, prema njegovim rečima, skoro 4.800 tona komunalnog otpada koje se nalazi na transfer stanici biti propisno uklonjeno.

Ipak, on je naglasio da bi trajno rešenje problem komunalnog otpada sa teritorije Čačka bila izgradnja spalionice, po uzoru na neke evropske gradove.

– Dnevni otpad, oko 180 tona sa teritorije našeg grada, odvozićemo u Knić i u Kragujevac, a imamo i još neke alternative. Ljudi iz okoline deponije Prelići nas razumeju, razgovarali smo sa njima. Deponiju Prelići smo za ogroman novac Vlade Republike Srbije potpuno rekultivisali, za oko tri miliona evra, metan smo izvukli iz tela deponije, a učinićemo sve da taj otpad dopremimona druge lokalitete, da bi ovaj lokalitet bio potpuno čist. Mislim da je trajno rešenje spalionica, ne samo za Čačak, već i za gradove veličine našeg grada i radimo na tome već godinu dana. Imamo pozitivna iskustva iz Trsta, iz Celja i trudićemo se da i mi to trajno rešimo – naveo je ranije gradonačelnik Todorović.

Planovi za izgradnju spalionica nisu novost u Srbiji, a Evropska unija u kojoj radi više stotina ovakvih postrojenja za spaljivanje otpada, svojevremeno je u više navrata pokušavala da realizuje projekat izgradnje postrojenja za termički tretman otpada u Srbiji. Taj proces je tekao sporo, i za sada je prva spalionica puštena u pogon u Beogradu, u Vinči.

Takođe, Srbija je dužna da u okviru pregovora za pristupanje EU, prilagođavajući se pravnim tekovinama EU uspostavi sistem upravljanja otpadom što podrazumeva izgradnju spalionica.

Program upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period od 2022. do 2031. predviđa izgradnju tri postrojenja za kontrolisano spaljivanje komunalnog otpada. Jedno postrojenje je u Beogradu, druga dva postrojenja za spaljivanje komunalnog otpada i proizvodnju električne i toplotne energije iz nereciklabilnog otpada predviđena su u Nišu i Novom Sadu.

Prethodna objava

Sledeća objava