NOVO

Novo „suvo“ zlato u Evropi: Nije nafta ni gas, svi sada jure ovu sirovinu

U eri kada zastava i grb nisu više samo obeležje suvereniteta jedne države već i njena energetska bezbednost, korišćenje otpada kao energenta, dobija sve više na značaju, posebno poslednjih nedelja zbog dramatičnih dešavanja na Bliskom istoku i poremećaja na globalnom...

Da li je „waste to energy“ model ekonomski isplativo rešenje?

Energane, odnosno postrojenja za pretvaranje otpada u energiju, predstavljaju jedno od najperspektivnijih načina za rešavanje problema akumulacije komunalnog otpada, dok istovremeno obezbeđuju dragocenu energiju. Ova postrojenja ne samo da efikasno oslobađaju prirodu...

Otpad postaje suvo zlato za industriju: Kako alternativna goriva smanjuju troškove i štite svet od goruće krize

U uslovima globalne nestabilnosti i naglih skokova cena energenata, energetska tranzicija više nije pitanje ekologije već već i stabilnijeg snabdevanja energentima i ekonomije. Industrije koje se i dalje oslanjaju isključivo na fosilna goriva sve su izloženije...

Kako od otpada nastaju struja i grejanje: Šta sve zapravo završava u energanama

Kada se u javnosti pomene spaljivanje otpada, prva asocijacija je obično dim koji kulja sa deponija, neprijatan miris i slika procesa koji deluje prljavo i opasno. U stvarnosti, ono što se dešava u modernim energanama na otpad nema nikakve veze sa tim prizorom....

Alarm za srpsku privredu! Zbog novog nameta Brisela nije otišao ni kilovat struje u EU: Izvoz pao za 27 odsto

Evropska unija počela je od 1. januara da primenjuje taksu na emisije ugljenika, poznatu kao CBAM, (Carbon Border Ađustment Mechanism) srpskim kompanijama, koje proizvode čelik, aluminijum, cement, đubrivo i električnu energiju. Ova novotarija, kojom su uvedene u...

Uvoz otpada

Zašto Srbija mora da uvozi "smeće" iz Evrope? Naša industrija strepi od nestašice sirovine koja menja skupa goriva U uslovima energetske krize, koja dešavanjima na Bliskom istoku dobija dramatične razmere,korišćenje otpada kao energenta, dobija sve više na značaju,...

Kako se tretira nereciklabilni otpad da postane alternativno gorivo?

Dok se svet, kao i Srbija suočava sa sve većim količinama otpada, rešenje za one materijale koje ne možemo klasično reciklirati leži u tehnologiji koja ih pretvara u alternativna goriva. Umesto da decenijama trune na deponijama, otpad poput ostataka plastike, papira i...

Ceh zelene tranzicije 27 milijardi evra: Nova EU taksa već pogađa srpske izvoznike, a kazne će se tek meriti u stotinama miliona

Ceh zelene tranzicije 27 milijardi evra: Nova EU taksa već pogađa srpske izvoznike, a kazne će se tek meriti u stotinama miliona Energetska tranzicija je ključna za budućnost Srbije jer se suočavamo se zastarelim energetskim sistemima i manjkom sredstava za njihovu...

Srpski vazduh je „bolestan“, a leka ima: Osam gradova u najgoroj kategoriji

Iako su bolesti povezane sa zagađenjem vazduha u 2021. odnele ukupno 17.140 ljudi u Srbiji, koliko je evidentirala Evropska agencije za zaštitu životne sredine (EEA), u 2023. je taj broj smanjen na 11.000. Ono što nije smanjeno, bar po podacima Agencije za zaštitu...

Kad jestivo ulje postane pogonsko gorivo

Zašto su alternativna goriva noseći stub održive mobinosti, evo koje vrste su najbolje Aktuelna geopolitička, energetska i ekonomska kriza se međusobno prožimaju, pa je zelena agenda njihova tačka preseka. Potrošnja energije je na rekordnim nivoima, zagađenje i...

Zakon postoji 20 godina, ali se ne primenjuje: 163 velika zagađivača u Srbiji posluju bez integrisane dozvole

Iako je Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja u Srbiji donet još 2004. godine kako bi domaća privreda bila konkurentna na međunarodnom tržištu, a prirodni resursi vazduh, voda i zemljište, zaštitili, njegova primena nije u potpunosti zaživela. Zbog...

Novi talas ekološke odgovornosti: Građani menjaju stare navike

Početkom dvehiljaditih godina ekološki problemi nisu bili u fokusu javnostii. Zaštita životne sredine uglavnom se posmatrala kao tema rezervisana za stručnjake i državne institucije, dok su građani retko prepoznavali sopstvenu ulogu u tom procesu. Prvi pomaci počinju...

Stručnjak objašnjava: Srbija neće uvoziti komunalni otpad, dozvoljeno samo gorivo iz otpada uz strogu kontrolu

Stručnjak za upravljanje otpadom Gojkan Stojinović izjavio je za RTS da je važno da javnost razume da se
u Srbiju neće uvoziti komunalni niti mešani otpad, uprkos izmenama Zakona o upravljanju otpadom
kojima je liberalizovan uvoz određenih vrsta otpada.
Prema njegovim rečima, dozvoljen je isključivo uvoz neopasnog otpada koji ima status alternativnog
goriva i koji se koristi za energetsko iskorišćenje u postrojenjima koja su za to posebno namenjena i
tehnološki osposobljena.
Šta je zapravo gorivo iz otpada
Stojinović objašnjava da se radi o alternativnom gorivu koje se dobija preradom otpada, najčešće
komunalnog otpada, ali i drugih vrsta otpada, u zavisnosti od toga da li je reč o RDF ili SRF gorivu.
Takvo gorivo koristi se isključivo u postrojenjima namenjenim za proizvodnju energije iz otpada, koja
moraju biti u skladu sa najvišim dostupnim tehnologijama i ekološkim standardima.
Industrija ima kapacitete, ali goriva nema na tržištu
Prema njegovim rečima, problem nije u kapacitetima domaće industrije, već u tome što na tržištu Srbije
nema dovoljno pripremljenog goriva iz otpada odgovarajućeg kvaliteta.
Istakao je da su industrija i privreda spremne da koriste alternativna goriva u svojim postrojenjima za
proizvodnju energije, ali da se zbog nedostatka takvog goriva na domaćem tržištu javila potreba za
uvozom.
Kontrola uvoza nije samo na Srbiji
Govoreći o kontroli uvoza, Stojinović je naveo da Srbija ima ograničene inspekcijske kapacitete, ali da
kontrolu tog procesa ne sprovodi samo domaća administracija.
Kako je objasnio, Evropska unija vrši kontrolu još u fazi izvoza, jer nijedna zemlja ne može da uveze
otpad iz EU ukoliko ne dokaže da poseduje postrojenja i kapacitete koji ispunjavaju ekološke i tehničke
zahteve Unije.
Srbija, kao zemlja uvoznica, mora da dokaže da ima odgovarajuće kapacitete u skladu sa zahtevima
Evropske unije kako bi uopšte dobila dozvolu za uvoz takvog goriva.
Zašto je menjan Zakon o upravljanju otpadom
Izmenama Zakona o upravljanju otpadom liberalizovan je uvoz neopasnog otpada za energetsko
iskorišćenje, dok je i dalje zabranjen uvoz otpada radi odlaganja na deponije.
Stojinović je naveo da su izmene zakona zasnovane na tri ključna razloga: usklađivanju domaćeg sistema
upravljanja otpadom sa pravilima Evropske unije, potrebama energetski intenzivne industrije u Srbiji i
realnom stanju na tržištu reciklažnih sirovina i alternativnih goriva.
Kako je istakao, zakon insistira na većoj odgovornosti, reciklaži i ponovnom iskorišćenju otpada, a jedna
od ključnih poruka je i povezivanje komunalnog sektora sa privredom, što do sada nije bio slučaj.
Samo otpad za energetsko iskorišćenje
Stojinović je naglasio da zakon i dalje jasno zabranjuje uvoz otpada za odlaganje, kao i da Evropska unija
ne dozvoljava izvoz otpada koji nije prethodno pripremljen i koji nema status neopasnog otpada
namenjenog za energetsko iskorišćenje.
Zbog toga će se, kako je naveo, uvoziti isključivo otpad koji je pripremljen kao gorivo, u situaciji kada
takvog goriva nema dovoljno na domaćem tržištu.

Prethodna objava

Sledeća objava